Škola, religija - religija, škola, čemu šta služi
Da li će neki od velikog broja ministara obrazovanja uputiti primjedbu na neku od religijskih ustanova u BiH da malo popuste sa pritiskom na mlade u nastavi religije u školama. Agresivna kampanja je u interesu religije. I ne samo kakve religije, nego one koja je na tom mikro području koje mi zovemo općina, na vlasti. Religija se kao ne pita, ali uzima ono što smatra da joj pripada. Religija je praktično saučesnik u ovoj ujdurmi sa slobodom gradjana u izboru svog religijskog okruženja. Sredstvo zbog kojeg je religiji dato to mjesto je manipulacija masama. Izbori se mogu kontrolisati putem religije. Na kraju krajeva oni koji sprovode školski sistem u većinskim religijama ne obraćaju pažnju na one koji to nisu ili ne žele biti. Obrazovna ustanova mora imati zadatak da u nastavu uključi sve djake, a ne da ih podvaja i odvaja jedne od drugih zbog svog religioznog osjećaja. Da se razumijemo Konvencija o pravima djeteta je povrijedjena.
Nekada davno svetinja je bila Marksizam i socijalističko učenje. Naslovi u knjigama za taj predmet su govorili da je religija "Opijum za narod", Manipulacija masama i kontrolisanje društvene svijesti su samo neki od naslova. Tadašnji političari nisu voljeli, makar javno, religiju. U to vrijeme vjerski pastiri su bili bez nadzora i kontrole u finansijskom smislu od strane države. Brinuli su se o sebi sami, snalazili su se kako da opstane njihovo uvjerenje.
Danas je situacija drukčija samo u nijansama. Marksizam i socijalističko učenje je u zapećku. Mada razvijene zapadne zemlje u zadnje vrijeme žele izučavati upravo marksizam. Religija je dobila poziciju u društvu za koju su se izborili. Odgovorni su kako za društvenu svijest i rezultate koje daje društvena svijest. Trka za zaradom, depresija i stres zbog nepostignutog su rezultati religije u najopštijem smislu. Duhovna nadgradnja i spokoj koji treba donijeti vjera u boga i ubjedjenja civilizacije koja njeguje religiju kao oblik društvene svijesti nije za pohvaliti. Nakon dvadesetak godina koliko je religija u snažnoj ekspanziji na prostorima BiH dobili smo situaciju podvajanja i raslojavanja društva u ekonomskom smislu, povećanja broja kriminalaca, veći je broj privrednog kriminala . suicida, ptsp-ija. Imali tome lijeka. Kako ne religija.
Ako sve gore pomenuto je prevelik zalogaj za religijske vrhonike onda da probam postaviti neke druge zadatke koje bi religija mogla kvalitetno riješiti. Naravno, ako žele. Znam odgovor. Ali...
Moželi se riješiti problem divljih deponija u gradu u kojem ja živim. Može, kako ne. Toliko je mjesta za javnu akciju, da u roku od jednog dana može se riješiti problem. Na teritoriji grad au kojem ja živim sedamdesetak je dzamija, desetak crkava i to bi u jednoj sedmici bilo sasvim dovoljno da se ljudi mobilišu na tako jednoj banalnoj stvari a to je uklanjanje divljih deponija.
Drugo pitanje je da li se može riješiti problem nekontrolisane sječe drva u državnoj šumi. Može kako ne na isti način kao što bi se riješio problem sa divljim deponijama. Potrebno je samo iskoristiti mogućnost i šansu da se religija stavi u funkciju zajednice u kojoj živimo.
Ovo govorim zbog zadatka društvene svijesti koji su ovi nesposobni poltičari predali religijskim vodjama. s druge pak strane ako religijske zajednice imaju zadatak u društvu , a imaju ga jer je to nešto čime se bave vijekovima onda nek naprave nešto korisno za zajednicu.
Ili će mi možda neko reći da džemat ne znači općina ili da župa ne znači općina.
Nekada davno svetinja je bila Marksizam i socijalističko učenje. Naslovi u knjigama za taj predmet su govorili da je religija "Opijum za narod", Manipulacija masama i kontrolisanje društvene svijesti su samo neki od naslova. Tadašnji političari nisu voljeli, makar javno, religiju. U to vrijeme vjerski pastiri su bili bez nadzora i kontrole u finansijskom smislu od strane države. Brinuli su se o sebi sami, snalazili su se kako da opstane njihovo uvjerenje.
Danas je situacija drukčija samo u nijansama. Marksizam i socijalističko učenje je u zapećku. Mada razvijene zapadne zemlje u zadnje vrijeme žele izučavati upravo marksizam. Religija je dobila poziciju u društvu za koju su se izborili. Odgovorni su kako za društvenu svijest i rezultate koje daje društvena svijest. Trka za zaradom, depresija i stres zbog nepostignutog su rezultati religije u najopštijem smislu. Duhovna nadgradnja i spokoj koji treba donijeti vjera u boga i ubjedjenja civilizacije koja njeguje religiju kao oblik društvene svijesti nije za pohvaliti. Nakon dvadesetak godina koliko je religija u snažnoj ekspanziji na prostorima BiH dobili smo situaciju podvajanja i raslojavanja društva u ekonomskom smislu, povećanja broja kriminalaca, veći je broj privrednog kriminala . suicida, ptsp-ija. Imali tome lijeka. Kako ne religija.
Ako sve gore pomenuto je prevelik zalogaj za religijske vrhonike onda da probam postaviti neke druge zadatke koje bi religija mogla kvalitetno riješiti. Naravno, ako žele. Znam odgovor. Ali...
Moželi se riješiti problem divljih deponija u gradu u kojem ja živim. Može, kako ne. Toliko je mjesta za javnu akciju, da u roku od jednog dana može se riješiti problem. Na teritoriji grad au kojem ja živim sedamdesetak je dzamija, desetak crkava i to bi u jednoj sedmici bilo sasvim dovoljno da se ljudi mobilišu na tako jednoj banalnoj stvari a to je uklanjanje divljih deponija.
Drugo pitanje je da li se može riješiti problem nekontrolisane sječe drva u državnoj šumi. Može kako ne na isti način kao što bi se riješio problem sa divljim deponijama. Potrebno je samo iskoristiti mogućnost i šansu da se religija stavi u funkciju zajednice u kojoj živimo.
Ovo govorim zbog zadatka društvene svijesti koji su ovi nesposobni poltičari predali religijskim vodjama. s druge pak strane ako religijske zajednice imaju zadatak u društvu , a imaju ga jer je to nešto čime se bave vijekovima onda nek naprave nešto korisno za zajednicu.
Ili će mi možda neko reći da džemat ne znači općina ili da župa ne znači općina.
Primjedbe
Objavi komentar