gradjanska neposlusnost, teorija , lekcija 1

Naslov ovog bloga govori o ozbiljnoj temi i otvorenom suprotstavljanju onima koji su na vlasti i ne žele raditi ono što su im gradjani dali u zadatak momentom davanja glasa na izborima.
Gradjanska neposlusnost ima svoju istoriju ali ovdje mi je namjera samo da navedem oblike i elementa u kojima bi aktivisti trebali dati svoje mišljenje. Oni na vlasti oni će dati svoje mišljenje a to je fizički pritisak na one koji žele i rade u interesu gradjana.

Oblici i elementi građanske neposlušnosti
Ukoliko pogledamo tradicionalnu klasifikaciju politički motivisanih oblika neposlušnosti može se posmatrati u tri kategorije:
revolucionarna neposlušnost
građanska (civilna) neposlušnost
prigovor savjesti
O revolucionarnoj neposlušnosti možete pročitati memoare a ima ih i u udžbenicima istorije, a to je nasilna promjena vlasti.
Na temelju istih kriterijagrađanska neposlušnosti razvrstati u četiri oblika i to:
pravni oblik neslaganja – najuža razina gdje se pojedinac protivi normi, ali u dopuštenim pravnim okvirima;
nelegalna neposlušnost pri kojoj pojedinac ne pristaje na sankciju za svoje ponašanje jer institucije kojima se protivi smatra nelegitimnim ili nepravednim;
oblici neslaganja koji su usmjereni ne na neko specijalno područje već teže općoj reformi državnih institucija. Ovakve se radnje teže mogu opravdavati od strane pojedinaca koji su u njima zatečeni;
revolucionarna neposlušnost usmjerena, ne na reformu državnih vlasti, već na reorganizaciji društva na drugačijim načelima i vrednotama.

Prema većini autora koji se bave problemom građanske neposlušnosti može se zaključiti da bi nužni elementi koji određuju ovu građansku aktivnost morali biti:
protupravno (protuustavno, nezakonito) djelovanje;
svjesno djelovanje;
javno djelovanje (javni čin);
argumentirano djelovanje;
u pravilu političko djelovanje;
vrijednosno usmjereno djelovanje;
djelovanje u krajnem slučaju (iscrpljena sva druga sredstva);
nenasilno djelovanje (pasivni otpor);
djelovanje kojega je cilj ostvariti određenu promjenu u pravnom sustavu ili politici države;