Postovi

Da li su Bosanci narod ili nacionalnost

Slika
NARODNI SUVERENITET –TEMELJ I OPRAVDANJE DRŽAVNE VLASTI I    POJAM SUVERENITETA Ø    Pojam suverenitet , suverenost potječe od latinske riječi supremus – najviši , vrhovni Ø   Oznaka za subjekta koji ima najvišu , neograničenu , nedjeljivu , nezavisnu vlast na određenoj teritoriji – nosilac suvereniteta Ø   Postoje različita shvatanja o nosiocu suvereniteta, pet teorija : a)      Teokratska teorija suverenosti – period stvaranja apsolutne monarhije, teorija po kojoj vlast potječe od Boga i Bog odlučuje ko će je vršiti , vlast i izvršioci izraz Božije volje , tako da vladar nije imao porrebu da traži opravdanje za svoje vladanje ( demokratska varijanta ove teorije koja se smatra začetkom teorije o narodnom suverenitetu  je teorija posrednog božanskog prava Tome Akvinskog po kojoj je Bog stvorio vlast ali narod odlučuje ko , kako i u kojem obliku će je vršiti ) b) Klasna teorija suverenosti – svojstvena kla...

NIGDJE SMO, NIŠTA SMO, A I NIKAKO SMO... ALI, HVALA NA PITANJU!

Slika
Već dugo vremena nisam odlgledao bolju reprezentativnu utakmicu od ove u Italiji. Ne pamatim kad je neka reprezentacija ovako strastveno napadala, a kad se neka bolje sistemski branila. Također ne pamtim kad je neka reprezentacija uspjela ovolikim nasrtajima da odoli i odbrani svoj gol, ne sjećam se ni da je neko ovoliko uporno napadao, a da nije uspio do kraja postići gol! Svaka čast i jednima i drugima... Ako ovakvih utakmica bude na Svjetskom Prvenstvu u Rusiji, ovo prvenstvo bi moglo biti baš SJAJNO!!! Nema u Rusiji ni rastrčanih Amerikanaca, nema ni zanepovjerovat grohnulih Holađana, nema ni šminkersko-fakinskih Talijana, nema ni onih fanatičnih Turaka, ni uglađenih Čeha, ni nesretnih Ukrajjinaca nema, nema ni tvrdoglavih Škota (ni upornih Iraca/ni titravih Danaca nema!), nema ni Baleovih Velšana, nema ni prenemagača Grka, ni one bezlične Austrije nema, nema ni ove u kvalifikacijama dobro solidne Sjeverne Irske... A nema ni nas! Kad smo povazdan tzv. „sreće usranih gaća“, a...

Kako je i zašto Bosna nestajala? (četvrti dio)

Bitno je napomenuti da od 1878. kroz rasprave Berlinskoga kongresa austrougarski predstavnici uspjevaju naprimjetno svjetskoj javnosti nametnuti svoju verziju našega državnoga imena, pridružujući Bosni kao imenom ravnopravnu Hercegovinu, čime nanose formalno-pravno štetu našoj državi Bosni, dajući joj to dualno ime. Njihovi razlozi su mogli biti slijedeći: davanjem dvojnoga imena onamogućavao se jedinstven razvoj nacionalne svijesti Bosanaca, a nacionalna svijest nenjemačkih naroda je Habsburgovcima već bila višedecenijska noćna mora. Pored Rusina, Poljaka, Čeha, Slovaka, Mađara, Hrvata, Srba, Slovenaca, Talijana, Rumuna... uistinu nisu trebali još i Bosnu sa Bosancima. Habsburgovci su se mogli dvojnim imenom osigurati, barem u nekoj mjeri, da uguše nacionalne impulse. Pomagala im je u tome i tredicionalna i vjerska privrženost muslimana Osmanskome Carstvu i neupućenost istih na evropske tekovine francuske revolucije i modernoga nacionalizma. Drugo, titula hercega davala je određeno h...

Kako je i zašto Bosna nestajala? (treći dio)

Poznato nam je da je a.-u. uprava imala namjeru pod državno-upravnu kontrolu staviti vjerske organizacije sa sve vanjskim sjedištima, u Rimu (Vatikanu), Carigradu/Moskvi i Istambulu. Beč je uspio u svojim namjerama! Opet je uslijedio jedan do tada neviđeni presedan. Katolička dinastija Habsburgovaca je uspostavila Islamsku zajednicu u Bosni, a pravoslavna je također stavljena pod državnu kontrolu. S katoličkom stranom je Beč isposlovao dogovor, katolička crkva je postala i vjerski i politički protagonist u imenu Vrhbosanske nadbiskupije. Čak je i arhitektonsko naličje kozmopolitskoga grada Sarajeva uskoro ukrasila velebna katolička katedrala, samo stotinjak i kusur metara udaljena od pravoslavne Saborne crkve i Gazi Husrev-begove džamije. Tako su vlasti podizale i ukrašavale austrijsko i „novo“ Sarajevo sve od rubova Čaršije i do prakozorja periferije Marijin Dvora. Čak je i stari tok rijeke Miljacke dobio svoje novo, austrijsko korito. Izgledalo je da germanska odlučnost i želi i mož...

Kako je i zašto Bosna nestajala? (drugi dio)

.........da bi razumjeli o čemu se radi potražite prvi dio Bosna ostaje imenom država i širenjem Osmanskoga Carstva i ona se širi, ali gotovo nikada ili veoma rijetko percipira svoju teritorijalnost po prostranstvima Panonije ili obalama Jadanskoga mora, jer sva je zemlja bila ipak Sultanova, a ne bosanska. Nije se širila Bosne, širilo se Carstvo Sultana sa Stambola. Tako da pojam nacionalne i teritorijalne državnosti Bosne ostaje ovjekovječen pamćenjem odbrane svojih domova i ugraničen na Uni i Savi i s ove strane dalmatinske Zagore, Sutorinom i Klekom te dolinom Drine. Istina, pet i po vijekova osmanske vladavine i prisustvo državotvornog islama, usporava ili jednostavno neprepoznaje razvoj moderne bosanske nacije. Islam se uvjek postavljao iznad nacionalnog pojma, a katoličko-pravoslavne evropske nacije uključujući susjedne hrvatsku i srpsku, onemogućavaju ili prirodno usporavaju razvoj nacije na temeljima idntiteta, a podržavaju na vjerskim temeljima katoličanstva i pravoslavl...

Kako je i zašto Bosna nestajala? (prvi dio)

Bosna je u svakom segmentu, nakon svog državnoga nastanka ubrzo postala veoma respektabilna država jugoistočne Evrope u srednjem vijeku. Vladari bosanske države su bili širom Evrope poznati i cijenjeni. Prvi takav značajan vladar je bio Kulin ban krajem 12. i početkom 13. vijeka, zatim je slijedio niz drugih respektabilnih vladara koji su bansku vlast uzdizali da bi Bosnu okrunili kraljevskom krunom 1377., ta kraljevska čast pripala je Tvrtku I. Kotromaniću koji je obilježio prošlost druge polovine 14. vijeka. Banovina je postala Kraljevina i kao takva je postojala do 1463. godine. Tih 86 godina bosanske kraljevine je prolazilo najteže razdoblje posljednjih 40ak decenija svoga postojanja prije dolaska Turaka Osmanlija. Ovo doba se prepoznaje kao rasap Bosnakoga Kraljevstva, a označava slabljenje kraljeve i uspone lokalnih vlastela u rang vlasti. Takav oblik decentralizacije je obilježen permanentnim sukobima između bosanskih velikaša. Onih koji su se odmetnuli od kraljeve vlasti i z...

četvrti dio - negacija bosne i bosanstva

                Sjedište Banovina u Bosni (koje ovdje više nema!) je u Banjaluci (Vrbaska) i u Sarajevu (Drinska). Obje otprilike obuhvataju pojam Bosne u njenom geografsko-teritorijalnom i historisjkom smislu, u opsegu od nekih 80ak % uz dodatak cijele Zapadne Srbije sa Šumadijom. Tako se dobilo da je većinsko stanovništvo ovih dvaju Banovina, Srpsko! Hrvati su svedeni na trećerazredn manjinu, a muslimani Bosne su odvojeni od muslimana Hercegovine i od muslimana Sandžaka! Ostatak Bosne, poznat pod nazivom i geografskim pojmom Hercegovina teritorijalno je razdvojen rijekom Neretvom pri čemu je tzv. Zapadna Hercegovina i Srednja Bosna (otprilike od Jajca do Viteza) stavljena pod splitsku upravu s predominantnim hrvatskim življem, dok je tzv. Istočna Hercegovina s Gornjim Podrinjem i nekadašnji pojmom Dubrovačke republike (i Neum) uvrštena pod adminstrativnu upravu sa sjedištem na Cetnju. Jedini ostatak historijske granice Bosne se mogo nazrijeti n...