problem nelikvidnosti BH privrede

Ekonomske aktivnosti u BiH u posljednjih su nekoliko godina usporene zbog niza razloga uključujući, između ostalog, i svjetsku ekonomsku krizu.Država ubire manje poreza, firme koje posluju na inostranom tržištu bore se da zadrže makar postojeći nivo aktivnosti, a šrenje biznisa uglavnom čeka bolja vremena. U isto vrijeme, domaće firme koje posluju uglavnom na domaćem tržištu osim borbe sa stranom konkurencijom morale su se boriti i s  nelikvidnošću  privrede. Hroničan nedostatak novca u privredi rezultira time da su firme prisiljene naplatu vršiti raznim kompenzacijama, a ako to ne uspije onda se problem nastoji riješiti tužbama, sporovima itd. Konačna posljedica toga su niz blokiranih računa što firmama onemogućava izvršavanje finansijskih transakcija i zaustavlja tok novca.

Prema podacima dostupnim na internet stranici Centralne banke BiH sa 3.1.2013.godine je bilo blokirano 59 124 računa, a sa barem jednim blokiranim računom je bilo 36 223 firme. U decembru 2013. godine je bilo blokiranih ukupno 64 896 računa, od  toga je broj firmi koje imaju barem jedan blokiran račun bio 39 813. Prema posljednjim podacima na dan 1.12.2014.godine je bilo ukupno 67 538 blokiranih računa, a ukupan broj firmi koje imaju barem jedan blokiran račun je čak 41 673. Vidimo da nelikvidnost ima rastući trend te se može očekivati da postane prijetnja poslovanju i najzdravijim dijelovima privrede BiH sa vidljivim posljedicama u daljem smanjenju broja aktivnih preduzeća i gubljenju radnih mjesta.
Nepoštivanje rokova naplate te Zakona o stečaju kreira pravnu nesigurnost u kojoj firme nisu sigurne ni da li uopšte mogu naplatiti svoja potraživanja. Međutim, striktno poštivanje svih zakonskih odredbi dovelo bi do zatvaranja velikog broja firmi, a to nije prihvatljivo rješenje. U osnovi, trenutna situacija predstavlja balansiranje u kojem se u isto vrijeme nastoji održati stabilnost privrede, ali i rješavanje problema nelikvidnosti odnosno blokiranih računa.
Inače, najveći broj blokada transakcijskih računa se odnosi na blokade po osnovu neplaćenih direktnih i indirektnih poreza (prema Poreznoj upravi i Upravi za indirektno oporezivanje). Značajan dio blokada odnosi se na bilateralne pravne sporove između pravnih subjekata ili pravnih subjekata i fizičkih lica, dok su zadnja grupa blokade po osnovu mjenica koje su opet posljedica nepoštivanja ugovorenih odnosa između pravnih subjekata nakon čega dolazi do prinudne naplate pomoću mjenice s ciljem naplate potraživanja.
Državna preduzeća, institucije i ustanove vrlo često ne poštuju ugovorene rokove i predstavljaju veliki generator nelikvidnosti BH ekonomije.
Sudski sporovi vezani uz problematiku neplaćanja između pravnih lica se neopravdano odugovlače a što otežava poslovanje firme povjerioca.
Pojedine firme dolaze često u apsurdne situacije. Naime, ne smiju izdati fakturu svom kupcuda ne bi stvorili obavezu za uplatu PDV. Često čekaju da prvo naplate svoja potraživanja (za izvršenu isporuku robe ili usluga), a tekonda izdaju fakture svojim kupcima.
Suočavanje s problemom zahtijeva, prije svega, jasnu identifikacijunjegovih generatora, potom stavljanje pod kontrolu, pa kvantifikaciju i, tek na kraju, model i metode koji će se primjenjivati da bi se taj problem riješio.
U proteklih nekoliko godina bilo je više inicijativa pojedinaca te su izdate brošure koje tretiraju u užem ili šrem smislu ovu problematiku. Navest ćemo nekoliko primjera :
- Projekt “Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u FBiH” ( u izdanju Federalnog ministarstva razvoja,poduzetništva i obrta, decembar 2008. godine),
- Analiza opterećenja privrede u BiH ( autori Fuad bajraktarević, Predrag Duduković, Saša Grabovac i Slobodan Subotić, izdanje 2011.godine; analizirano je porezno opterećenje u oba entiteta i Distriktu Brčko),
- 12. Međunarodni simpozij “Ubrzane reforme u funkciji održivog razvoja” Neum 26.-28.5.2011.g. (izdavač zbornika je “Revicon” Sarajevo),
- Dinka Antić : “ O implikacijama uvođenja diferencirane stope PDV-a u BIH” (Banja Luka, juli 2011.godine),
- 13. Međunarodni simpozij “Fiskalni okvir i održivi razvoj BiH” Neum 24.-26.5.2012.godine (izdavač zbornika je “Revicon” Sarajevo),
- Poreska reforma u funkciji podsticanja privrednog razvoja i novog zapošljavanja(Zbornik radova sastručno-naučne rasprave, Vitez 7.6.2012.godine; Sveučilište/UniverzitetVitez, Udruženje poslodavaca FBiH i Privredna/Gospodarska komora FBiH),
- Zastupničko pitanje prof.dr Ante Domazet upućen 14.2.2013.godine u Parlamentarnoj skupštini BiH ( pitanje postavljeno Predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i Ministru finansija i trezora institucija BiH sa zahtjevom za njihovu ocjenu situacije u oblasti (ne)likvidnosti privrede u BiH i kakve mjere će poduzeti na području zakonske regulative i ekonomskih mjera i u kojem roku u cilju poboljšanja likvidnosti),
- Prijedlog konkretnih mjera za početak procesa reforme u BiH - Demokratska fronta
- Zajednička platforma malih i srednjih poduzeća (izdavač udruženje za poduzetništvo i posao LINK, mart 2014.godine),
- “BH Privreda- Šansa i izazovi”- Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta (brošura Vanjskotrgovinske komore BiH, februar 2014. godine),
- “Kako do povoljnijeg poslovnog ambijenta”-Šta poslodavci očekuju od vlasti (brošura Udruženja poslodavaca FBiH),
- “Efikasnost prikupljanja javnih prihoda u postupku prinudne naplate po osnovu prodaje oduzete imovine u FBiH (brošura Ureda za reviziju institucija u FBiH, Sarajevo, juni 2014.godine)
Gornje inicijative pojedinaca, institucija i Udruženja su samo dio pokušaja za prevazilaženje problema nelikvidnosti. Međutim, očigledno je da nema koordinirane akcije. Simpozijumi, seminari, izdate brošure itd. nisu i ne mogu biti sami sebi svrha, nego mogu biti dobra polazna osnova za korjenite promjene u rješavanju problema nelikvidnosti naše privrede.
Potrebna je koordinirana akcija akademske zajednice, Udruženja poslodavaca, Vanjskotrgovinske komore BiH, Vijeća ministara BiH, Ministra finansija i trezora institucija BiH itd. Korisno bi bilo uporediti naša sistemska rješenja iz oblasti fiskalne politike sa politikama drugih zemalja (korisnu ulogu u tome može imati akademska zajednica i eksperti iz oblasti ekonomije a koji žive i djeluju u dijaspori). Npr. države u okruženju poduzimaju mjere da se problemima nelikvidnosti stane u kraj efikasnim mjerama koje su prilično raznovrsne. U Hrvatskoj se provodi postupak predstečajne nagodbe, a u Sloveniji je zakonski regulisana obavezna višestrana kompenzacija dugovanja i potraživanja.
Naravno, proces potrebnih usaglašenja  i donošenja novih zakonskih rješenja mora biti efikasno proveden jer su problemi ogromni.