KAMPANJA UKLANJANJA DIVLJIH DEPONIJA U OPĆINI ZENICA

NEFORMALNA GRUPA

„Opstanak u BiH“

  

KAMPANJA UKLANJANJA DIVLJIH DEPONIJA U OPĆINI ZENICA

E-mail:  udruzenjeopstanakubih@gmail.com

O NEFORMALNOJ GRUPI

Trenutno smo angažovani u jednom projektu o kome piše i ova brošura, a to je agitovanje za uklanjanjem postojećih deponija i  nepravljenjem novih divljih deponija.

Neformalna grupa „Opstanak u BiH“ nastala je prije dvije godine. Grupu su osnovali prjatelji i poznanici sa osnovnim zadatkom da utiče na pozitivne promjene u lokalnoj zajednici te utiče na rješavanje identifikovanih problema. Grupa ima širok je dijapazon djelovanja, kao što su i šarolika interesovanja članova, međutim, jedna od glavnih aktivnosti grupe se odnosi na ekologiju, od ekološih nejasnoća i problem, do sasvim konkretnih akcija očuvanja genotipa tradicionalnih voćnih vrsta i agitovanja za bavljenjem poljoprivredom. Akcije u kojim su do sada učestvovali članovi  „Opstanka“ su šaroliki.

Za svog života neformalna grupa „Opstanak u BiH“ može se pohvaliti i različitim metodama djelovanja, međutim osnovni pincip rada je dogovor.

KAMPANJA ZAGOVARANJA

U kampanji ZAGOVARANJA aktivisti neformalne grupe „Opstanak u BiH“ su u okviru zalaganja za zdraviju životnu okolinu počeli sa aktivnostima skretanja pažnje javnosti na problem divljih deponija, njihove štetnosti i uticaja po zdravlje lokalnog stanovništva i lokalne zajednice u cjelini.

Do sada smo identifikovali 20-tak divljih deponija na području općine Zenica, na slijedećim lokacijama: Vranduk, Gorica, Janjići, Podbriježje, Škriljevo (Grm), Stranjani (Malkin most), Gornja Zenica (Urije),Poljice,Kanal (Brana), Kamenolom (Kapija II Kantonalna bolnica)

Za realizaciju kampanje zagovaranja i uklanjanja divljih deponija neophodna je i saradnja  lokalne zajednice, općinskih službi, institucija, javnih preduzeća i pojedinaca. Stoga su obavljeni razgovori predstavnika neformalne grupe „OPSTANAK U BIH“ sa lokalnim stanovništvom, predstavnicima mjesnih zajednica i općinskim službenicima s ciljem saradnje i pružanja pomoći u uklanjanju najkritičnijih deponija.

Divlje deponije, njihove štetnosti i uticaj na zdravlje loklalnog stanovništva i lokalne zajednice u cjelini

Divlje deponije su nelegalna odlagališta koja zauzimaju mali prostor i sadrže ograničene količine otpada, a najčešće se formirane neposredno uz put u blizini naseljenog mjesta, a vrlo čest slučaj je da se otpadni materijal deponuje uz korito rijeke. Po konfiguraciji terena, uglavnom su to strme padine na kojima se vrlo teško može organizovati čišćenje i odvoz deponovanog otpada. Takve deponije nisu ograđene, tako da se na takvim mjestima često mogu vidjeti domaće životinje, ptice ljudi, te glodari i insekti.

Divlje deponije su potencijalni zagađivači vazduha, vode (površinske i podzemne) i zemlje, a samim tim su opasne po zdravlje stanovništva!

Divlja odlagališta koja prvobitno imaju vizuelan loš efekat, mogu na više načina ugroziti zdravlje ljudi koji preturaju po takvom odlagalištima kao i zagađenje vazduha, vode i zemljišta. Divlje deponije se redovno zapale, pa osim jasne opasnosti koju požar predstavlja za susjedna područja, uključujući štetu od velikih šumskih požara, dim koji potiče od otpada koji gori vrlo vjerovatno sadrži otrovne materije štetne za zdravlje stanovništva.

Zdravstveni i sigurnosni rizik tiče se mogućeg širenja bolesti i infekcija zbog prisustva mogućih prenosnika zaraze (muhe, glodari, ptice, zivotinje) na divljem odlagalištu. Mogući zdravstveni rizik za ljude je znatan, posebno kod stanovništva koja žive u blizini ovakvih deponija, tj. kontaminacija okolnog stanovništva vodom, vazduhom i hranom.

KAKO RIJEŠITI PROBLEM DIVLJIH DEPONIJA

Toliko je teško napisati nešto smisleno i razumno za ovako bespotrebnu aktivnost ljudi, a to je formiranje divljih deponija. One se izgleda formiraju po navici, jer i one koje su formirane jer su ljudi nanosili svoj otpad na mjesto gdje su ga do sada odlagali.

Može li pomoći organizovano uklanjanje smeća iz ljudskih nastambi. Teško. Divlje deponije očišćene od smeća za određeno vrijeme ponovo dobijaju svoje nove količine smeća.

Da li će pomoći ukljanjanje smeća od strane onih koji su ga do sada tu odlagali!

Da li će pomoći naš pristup!

Da li će pomoći ako se ljudima objasni  vrijednost otpada ili smeća i koje uštede oni mogu učiniti u domaćinstvu!

Da li će pomoći probuđena savjest građana!

Puno je toga „da li će...“ i ima ga još!

Među otpadom najviše je građevinskog materijala i plastični boca, tako da zrakom zaudara miris paljene plastike, a u borbi za opstanak skupljači željeza u nastojanjima dolaska do plemenitih kovina, pale žice računala i televizije te se tako stvaraju dioksini koji mogu izazvati rak.(http://www.prakticanzivot.com/dioksini-kancerogene-tvari-prvog-reda-7223)

Snažan industrijski razvoj ljudske civilizacije doveo je čovjeka u suprotnost sa prirodom.Danas smo u situaciji da se ponovo čovjek vraća prema prirodi.Problem je što je taj put direktno vezan za penjanje na gomile smeća i prelazak preko njih.Povratak čovjeka prema prirodi je dugotrajan proces u kome je najvažniji zadatak, promijeniti način shvatanja problema i ulogu čovjeka u prirodi.

VRSTE ODPADA

 normalnom životu jedne porodice osnovne životne namirnice su, može se reći, početak priče o otpacima. Savremen život običnog čovjeka pun je marketinga, pakiranja robe sa puno boje, slike, papira, najlona, stiropora.S druge strane , potrošacko društvo u kome živimo, ima svoje principe. Iz svega toga proizilazi da će kanta za smeće biti vrlo često puna razlitičih vrsta otpadaka.  Namjena ove brošure je pojasniti elenemtarne stvari o otpacima.

Krenimo redom:

Porodica pravi otpadak i smeće u životu na raznim stranama, može se reći da se otpaci formiraju kao:

- kuhinjski otpaci

- pepeo  (drveni i od uglja)

- garaža (radionica)

- građevinski šut

- iz bašte

-iz voćnjaka

- iz toaleta (fekalije)

Ø Kuhinjski otpaci

Puno toga je ono što završi u kanti za smeće. Otpaci od pripremanja hrane su sasvim sigurno najčešća i najobilnija. Ostaci od hrane takođe se dešavaju ali krenimo od početka.

Dolazite iz prodavnice i donosite pune najlon kese, eto ga plastika. Drugo sasvim sigurno je papir i karton, treće su raznorazne konzerve, naravno metalne. Četvrte su staklena ambalaža, peto  otpaci kod pripremanja hrane, biorazgradivi materijali, oljupine od krompira npr. i vjerovatno na kraju je nepojedena hrana koja je „obajatila“ ili se pokvarila.

Ø Pepeo

Ovdje se nema puno toga raći, mora se podsjetiti. Pepeo od uglja, bez obzira na kvalitet uglja pomaže kod kalcifikacije zemljišta, kod smanjenja kiselosti zemljišta, ali i kada se bašta kalcifikuje pojavljuje se veća količina za traženje boljeg rješenja, kao gradjevinski materijal jer je pepeo izvrstan toplinski izolator.

Četveročlana porodica tokom zimske sezone može potrošiti, vrlo rastegljiv pojam ali probajmo razmišljati o prosječnoj potrošnji, sedam metara kubnih drveta. Potrošnjom dobiće se oko 300 kg pepela. Pepeo jednostavno možemo iznijeti na njivu i unijeti sve minerale u zemlju. Količina je dovoljna za oko 0,5 dunuma zemlje, ako porodica troši tokom sezone ugalj potroši ga oko 3 tone, onda na kraju sezone bude oko 500 kg pepela.

Ø Garaža (radionica)

Naravno da iz garaže izlaze vrlo slični otpaci a da iz radionice izlaze otpataci shodno vrsti radionice. Da se vratimo u garažu.. lim konzerve, staro ulje, akumulator, bačva, papir ambalaža, automobilske i druge gume, staro radno odijelo,građevinski šut...

Svaki novi objekat, svaka rekonstrukcija objekta prozvodi građevniski šut, koji se koristi kod betonaže i rasplaniranja zemljišta u dvorištu. U građevinskim rekonstrukcijama takođe da u ovom otpadnom dijelu ima i starih cijevi (olovo) električne instalacije (bakar), prozori (staklo i drvo) itd.

Ako uzmemo u obzir temu ove brošure za pretpostaviti je da su neophodna dodatna razmišljanja o tome gdje s tom vrstom otpada.

Naravno, to nije otpad nego građevinski materijal kome dajete novi zadatak, novi život.

Ø Iz bašte i voćnjaka

Zaštitna sredstva, papir i plastika, bio masa, zelena masa, granje, list, neiskorišteni plodovi...

Biorazgradivi otpad: 1. koristiti u vrtu; 2. formirati naviku da se nauka koristi u običnom životu!

Vrlo opasan otpad su hemijska sredstva. Ukoliko ste se odlučili za takvu vrstu poljoprivrede na upustvima piše kako raspolagati s njim.

Da bi ga bilo što manje u otpadu potrebno je planski kupovati, planski koristiti ako treba i podjeliti sa komšijama, a ne kao tihu bombu baciti na smeće koja će dugoročno zagadjivati zemljište.

Papir, plastika i slično su predmeti za koje već znamo kuda.

Bio masa je izvrstan materijal za proizvodnju lisinca hrane za životinje i lumbrihumus, tu se nema puno šta reći osim da 1000 m2 travnjaka može dati oko 3 tone zelene mase.

Drugi način je da zelenu masu iskoristite za proizvodnju lumbrihumusa koji ćete iskoristiti kao đubrivo u proizvodnji povrća u svojoj bašti ili ga iskoristiti u cvijetnjaku i time hraniti dušu.

Najjednostavniji način je da zelenu masu skupite na kamaru i ostavite da strune čime bi dobili listinac ili bio masu. Kao nus proizvod možemo dobiti toplinsku energiju i bio masu...opet za proizvodnju povrća. Granje iz voćnjaka sasvim razložno uz malo truda može se koristiti kao gorivo.

Ø Otpad iz toaleta

Fekalije, lim, plastika, staklo, raznorazni pamučni ulošci, papir..U savremenoj industriji postoje načini u kome se fekalije mogu razgraditi. Ali, u domaćim uslovima ukoliko je septička jama u dvorištu potrebno je nešto više pažnje da nam ista ne bi smetala ili da nam smeta što manje.

Vodene tj. tekuće dijelove iz septičke jame potrebno je kapitažnim kanalom od septičke jame ispod površine zemlje odvesti u baštu i omogućiti da kroz granulat šljunka i kamenja zemlja upije dijelove iz septičke jame za čvrsti optad.

Najjednostavnije je iskopati rupu i s vremena na vrijeme isprazniti jamu i rupu zatrpati.

Posebno obratiti pažnju na nerazgradive otpatke!

Ø

Nerazgradivi otpad 1. pažljivo ih koristiti 2. problem za nauku i širu društvenu zajednicu 3. pokušati bez njih!

Deterdženti, auto gume, plastične mase

Vrlo teško je pričati o alternativi za predmete koji se nemogu reciklirati. Ali obična porodica može svoj dorpinos  dati tako što će korisiti bio razgradive deterdžente uklanjajući prljavštinu koristiti toplu vodu i koristiti zamjenu za deterdžent. Naravno , mislimo na lužinu.

Auto gume su problem države koja će naći način kako ih iskoristiit. U proizvodnji energije i slično.  Plastične mase se razgrađuju po 500 godina. Osnovni razlog za traganje za alternativom i ukidanjem korištenja iste.

Ø Poseban otpad o kome pišemo su otpaci iz ormara.

Plastične kese i tkanine koje vise sa ogoljelog drveća, koje izbacuju rijeke su najčešći „pejzaži“ naših rijeka, a gotovo ih je nemoguće očistiti.

Sve one što ne pripada modnim trendovima koje pratite, a ormari su prebukirani istih, ima više načina da im date novi život ili novu materijalnu vrijednost. Naravno da odijevni predmeti od prirodnih materijala mogu postati raznorazne krpe. Drugi način je da odijevne predmete odnesete u OUTLOW butik koji će vama vratiti dio novca- predmeti su dobili novi zadatak , ekološki ispravno, ekonomski opravdano.

Treći način da se riješite otpada iz ormara je da ih date u humanitarne svrhe i da odjeća dobije novi život.

KAKO ISKORISTITI OTPAD I SMANJITI KOLIČINU NA DEPONIJAMA

Jeste li znali da više od 7o % ukupnog otpada čine razgradive tvari kao što su bio otpad, drvo, papir, tekstil i dr. ali one umjesto da budu vraćene u ciklus završe na odlagalištima i predstavljaju problem. Tla s druge strane plaču za humusom što dovodi i do smanjenja njihove plodnosti ne samo radi nedostatka hranjiva nego i zakiseljavanja, kvarenja strukture i dr.

U materijalističkom svijetu u kojem se gotovo sve u životu čovjeka svodi na materijalni dobitak odlučili smo i mi da se pozabavimo tom temom.

S jedne strane imamo kantu za smeće i sve ono što bacimo, s druge strane imamo pokušaj materijalizovati na nešto od čega smo odustali ili bacili, jer nam netreba.

Treća strana je protok vremena tj. količina vremena u kojoj tema ove brošure ima vremena.

Četvrta strana je diciplina i strpljivost. Ukoliko se uopšte potrude razmišljati o ekologiji, zdravijem životu. Ekonomija življenja na novi način potrebno je prikupiti dosta hrabosti, discipline, strpljenja za novi pogled na život. U matematskom zadatku koji stavljamo pred sebe uzećemo četvoročlanu porodicu u perodu od godinu dana i njihovu kantu za smeće.

Potrebno je uzeti u obzir jedan sklonjen prostor u kome ćemo skupljati otpatke, baviti se njim i naravno izvući korist.

Količina smeća  jedne  četvoročlane  porodice, sedmično se prikupi, prikazano i u novčanoj vrijednosti:

Papir	0,5 kg	13 KM
Najlon	0,5 kg	7 KM
Lim	0,5 kg	18 KM
Plastika		7 KM
	UKUPNO:	45 KM

Ostalo:

- zelena masa je rastegljiv pojam ali sa jednog dunuma, dakle 1000 m2, može se dobiti oko 3 tone zelene mase, masa se može dobiti i od lišća, 10 kg lišća  samo sa jednog stabla u jesen, za godinu dana se može dobiti toliko zelene mase da bi se dobilo oko 200 kg lumbrihumusa

Od lumbrihumusa i listinca može se proizvesti do 1 tone povrća x 0,80 KM = 800,00 KM

Zelena masa- sa prostora od 100 m2 se dobije se oko 300 kg, a to može uz samo malo angažovanja prevesti u 100 kg mesa x 5,00 = 500,00 KM.

- staro ulje iz garaže, može se prikupiti oko 7 litara za jednu godinu - odvajanjem vazalina dobiva se gorivo za dizel motor,

Razmislite kako Vi možete dati doprinos da se smanje količine otpada na odlagalištu, kako dobiti nove proizvode uz manje utroška vode, energije i materije, te kako spriječiti emisije ugljičnog dioksida u atmosferu!

Aktivisti neformalne grupe: 1.      Goran Jerkić, slobodni umjetnik,poljoprivrednik, tel: 063/558-427 2.      Hasan Kreho, dipl.ing. eko aktivista tel: 061/994-622 3.      Sandra Planinčić, altivista za ljudska prava tel: 061/650 - 813 4.      Muhamed Pivić, aktivista za ljudska prava, tel: 061/284-872