Ni pčele nemaju pravo na život
Nemalo me iznenadila činjenica da je kantonalno ministarstvo poljoprivrede ove godine ukinulo pčelarstvo sa spiska za poticaj. Četrnaest udruženja pčelara na kantonu, nekih 1.500 porodica direktno vezanih za tu vrstu poljoprivredne proizvodnje biće uskraćeno za poticaje. Bas me interesuje koji je to ekspert procijenio da pčelarstvo treba biti izuzeto ove godine. Zašto je izuzeto, koji su to razlozi. Da li taj isti neimenovani ekspert zna koje posljedice su ove njegove odluke.
Prije trideset pet godina u Zenici je osnovano prvo udruženje pčelara. Osnovni problem je bilo okupiti trideset pčelara za osnivačku skupštinu. Danas je stanje puno bolje ima ih preko dvije stotine u tri udruženja. na kantonu rekao sam četrnaest. Ovo sve govorim zato što je rahmetli profesor Husnija Ćerimagić govorio da je pčelinja paša u BiH iskorištena tek nekih 10-15 procenata. Red stvari je da ako 1.500 porodica živi danas sa pčelama i od pčela, pametnim ulaganjem kako države tako i pojedinaca broj bi se mogao znatno povećati makar za sedam puta.
Općina Kakanj je pravi primjer brige za ovu poljoprivrednu granu i za razvoj malih nerazvijenih projekta. Oni su dijelili poticaje svim pčelarima do 19 sanduka pčela. Razlog zašto do 19 je zato što sa 20 brigu je do ove godine brinuo kanton.
Da ne spominjem koristi od kojih imaju poljoprivreda, voćnjaci, da ne spominjem o korisnostima proizvoda od pčela, da ne spominjem patvorine koje nam kojekakvi mešetari pod imenom trgovci uvlače u zemlju i prodaju naivnom i neukom narodu.
Izgleda da je došlo vrijeme da i pčele idu pred kantonalnu skupštinu.
P.S. Ili se možda radi o čistom politikanstvu, jer je bivši premijer kantona dao veći značaj pčelama od uobičajenih prethodnih premijera. Da, Munib Huseijnagić je pčelar pa je ovo odmazda sadašnjih na vlasti prema pčelarima koje je za vrijeme svog mandata Munib pripazio.
Prije trideset pet godina u Zenici je osnovano prvo udruženje pčelara. Osnovni problem je bilo okupiti trideset pčelara za osnivačku skupštinu. Danas je stanje puno bolje ima ih preko dvije stotine u tri udruženja. na kantonu rekao sam četrnaest. Ovo sve govorim zato što je rahmetli profesor Husnija Ćerimagić govorio da je pčelinja paša u BiH iskorištena tek nekih 10-15 procenata. Red stvari je da ako 1.500 porodica živi danas sa pčelama i od pčela, pametnim ulaganjem kako države tako i pojedinaca broj bi se mogao znatno povećati makar za sedam puta.
Općina Kakanj je pravi primjer brige za ovu poljoprivrednu granu i za razvoj malih nerazvijenih projekta. Oni su dijelili poticaje svim pčelarima do 19 sanduka pčela. Razlog zašto do 19 je zato što sa 20 brigu je do ove godine brinuo kanton.
Da ne spominjem koristi od kojih imaju poljoprivreda, voćnjaci, da ne spominjem o korisnostima proizvoda od pčela, da ne spominjem patvorine koje nam kojekakvi mešetari pod imenom trgovci uvlače u zemlju i prodaju naivnom i neukom narodu.
Izgleda da je došlo vrijeme da i pčele idu pred kantonalnu skupštinu.
P.S. Ili se možda radi o čistom politikanstvu, jer je bivši premijer kantona dao veći značaj pčelama od uobičajenih prethodnih premijera. Da, Munib Huseijnagić je pčelar pa je ovo odmazda sadašnjih na vlasti prema pčelarima koje je za vrijeme svog mandata Munib pripazio.
Primjedbe
Objavi komentar